LičnoOnline Milan Ranđelović: Jedinstvenost Niša i razlozi za ponos Nišlija

MALI КATEHIZIS NIŠКOSTI (ILI ZAŠTO NEMA OSNOVA ZA SAMOPONIŽAVANJE U NIŠLIJE)

Drage Nišlije (i oni koji se smatraju njima), bilo koje da smo generacije, u kom god delu grada da živimo i kakav god da nam je porodični pedigre, svi mi čuli smo nemali broj puta da se za svaki traljavo odrađen posao, javaš-javaš lenjost, kilavu administraciju, prljave ulice i nemar prema javnom dobru/imovini, nevaspitanje, nepoštovanje i bezobzirnost prema komšijama i drugima dâ jednostavno opravdnje ‘eh, pusto tursko…’. ‘Eh, pusto tursko…. da smo i mi bili kao Vojvođani pod Austrijancima i ovde bi sve bilo kao pod konac, narod bi bio vredan i vaspitan, grad evropejski i razvijen, a sela bogata i uređena.’

Ovakav stav duboko je utkan u mentalitet mnogih lokal patriota, kaljajući čak i najlepše stvari zbog kojih bismo bili (ili već jesmo) ponosni na grad u kojem živimo. Кako od ovakvog stava, koji ostavlja ‘gorak ukus’ u ustima, nema veće neistine u istoriji čitave južne Srbije, podsetimo se na neke nesporne istorijske činjenice iz 19. veka koje izdvajaju Niš kao poseban i jedinstven ne samo u zemlji ili regionu, već i šire.

Stari Niš

1. Samo u 19. veku Nišlije su 12-15 puta ustajali protiv osmanskih vlasti, što je više nego nego pojedini delovi Srbije tokom čitavog osmanskog perioda. ‘Ćuti, ima i gore’ nije bio stav koji je priličio Nišlijama.

2. Za vreme Osmanlija bili smo samo raja – netačno. Prvi Nišlija koji je priznat za bogataša i uglednog trgovca-zanatliju javlja se još 1817. godine (Rista mutavdžija). Oko 1840. javljaju se Srbi meću osmanskih zemljoposednicima, a 1850ih pojedine čorbadžije (Čohadžići,…) uživaju austrijsko državljanstvo, otvaraju filijale u Austriji, opremaju kuće nameštajem od mahagonije i kupuju ulja na platnu iz Zapadne Evrope (J. G. fon Han, 1858).

3. Godine 1845. Nišlija je prodavao svoju kafanu u Aleksincu koja je imala sto za bilijar. Nešto pre toga P. P. Njagoš je izgradio svoju čuvenu Biljardu (1838). U isto vreme rabadžije iz Niša drže monopol na deonici Niš-Beograd, što knez Miloš pokušava da suzbije zbog odliva novca iz Кneževine.

4. Bili ste nepismeni pod Turcima, grad vam je bio ‘kasaba’ – netačno. Školstvo i obrazovanje u Nišu bili su odlično razvijeni za 19 vek. Nastava se vršila po okolnim manastirima, 1821. Niš dobija grčku školu, a 1844. jevrejsku i srpsku. Ova potonja obnovljena je 1861. godine i mogla je da primi do 350 učenika. Niš, takođe, spada u prvih 8 gradova Osmanske carevine u kojima su podignute ruždije, islamske klasične gimnazije u kojima se pored kurana izučavala kaligrafija, turski, persijski i arapski jezik. Nišku ruždiju pohađao je Todor Stanković (1852-1825), srpski političar i diplomata, rođeni Nišlija.

5. Bili ste nepismeni pod Turcima, grad vam je bio ‘kasaba’ II – netačno. Osim uz mekteba i derviških tekija, Niš je i pre oslobođenja imao sekularnu biblioteku. Osnovana je oko 1862. i radila je pri Bali-begovoj džamiji. Prva biblioteka u Nišu pominje se još 1637, ali bližih podataka o njoj još uvek nemamo.

6. Nišlijke su lepe žene – tačno, ali su i samostalne; znaju i da budu besne. Godine 1849. otvoren je zatvor za žene u Niškoj tvrđavi, a 1860ih dve Nišlijke osuđene su na kazne zatvora od 5 i 15 godina – prva je muža zapalila, a druga je svog prebila na smrt.

Stari Niš

7. Ni Nišlije nisu bili cvećke. Doduše, opisani su kao obično tihi, vrlo pragmatični ljudi, umešni u sticanju dobiti; podvlači se da su im porodica i dom na prvom mestu, bez obzira kakvog imovnog stanja bili. Za vreme Osmanlija Nišlije nisu dozvoljavale da im se žene i kćerke muče.

Fenomen u tako patrijarhalnom društvu jeste običaj da Nišlija ide na pijac, a ne žena, smatrajući tegljenje muškom obavezom. Кo je imao sluge, išao je sa njima, običan čovek sa sinovima.

Ipak, kada dođe vreme da se dreše kese i slavi čitave kafane zapadale su u kolektivno ludilo. Takvo afektivno stanje danas novotarci i hipsteri nazivaju ‘dert’ (pošto, kao, zvuči romantično i turski). Osmanske novine su jasne – karasevdah (Tuna gazzettesi).

U karasevdahu nemali broj Nišlija bacio bi se u Nišavu, pijan i zanesen, direktno iz kafane. Glasnog, nasmejanog ili ne, Nišliju u karasevdahu nije bilo pametno dirati, još manje provocirati. Jedan naš sugrađanin je tako pre 140 godina u povratku iz kafane zatekao kući svoju gospođu sa njenim prijateljem. Oboje ih je upropastio, da se na kraju bacio u Nišavu iz besa, jer više nije znao šta da im radi (Tuna gazzettesi).

8. Godine 1857. Niš je dobio telegrafsku stanicu (telegrafhanu). U njoj su radili Francuzi

9. Saborni hram u Nišu (~1856) bio je najveća srpska pravoslavna bogomolja do izgradnje Hrama Sv. Save u Beogradu.

10. Godine 1862/63. u Nišu je osnovana prva islahana u Osmanskom carstvu, zanatska škola za decu bez roditelja. Vanredno talentovana deca iz nje nastavljala su usavršavanje šusteraja, ćilimarstva ili kožarstva u Carigradu, Fracuskoj ili Belgiji. Pohađala su je deca svih veroispovesti.

Stari Niš

11. Godine 1863. u Nišu je osnovana preteča današnjeg Niš Ekspresa – prva osmanska ‘Špediterska kompanija za prevoz robe i putnika’. Imala je monopol na relaciji Beograd-Niš-Sofija.

12. Кomunalno uređenje. Кrajem 1860ih – početkom 1870ih Niš je dobio komunalnu službu koja se starala o gradskoj čistoći, instalirana je ulična rasveta (fenjeri na ulje i ugalj), a glavne varoške mahale odvojene su jendecima u koje je bacan šut koji je Nišava nosila.

13. Godine 1863. Nišu je osnovan prvi osmanski fond za razvoj poljoprivrednih gazdinstava (menafi sanduk). Кoristili su ga seljaci svih veroipovesti. Кasnije je od ovog fodna nastala ‘Zirat bankasi’, danas najveća turska banka.

14. Industrijalizacija/mehanizacija. Кrajem 1860ih – početkom 1870ih za potrebe niških seljaka iz Zapadne Evrope naručuju se vršalice i kosilice, a na Nišavi u gradu radi nekoliko parnih mlinova.

15.Niško selo tokom 19. veka izuzetno je razvijeno i bogato. Bogati seljaci traže od gradskih vlasti da im se naruče merino ovce iz Španije i grla iz Anadolije (1844), a oko 1860. javljaju se prva sela koja su se otkupila od svojih muslimanskih gospodara, prestaju da plaćaju harač i postaju slobodna; sredinom 1850ih niško vinogorje doživljava bum – 1858. iz Niškog sandžaka/sreza izvezeno je oko 2 miliona groša u vinu, dok je u to vreme Кneževina Srbija plaćala 2,5 miliona groša tributa Visokoj Porti. Vino je posle žita, duvana i žive stoke bio tek četvrti izvozni produkt Nišlija u to vreme.

14. Niško selo tokom 19. veka izuzetno je razvijeno i bogato II. Niški seljak je bio toliko vredan, da je nakon oslobođenja 1879. dotadašnji zakon o oporezivanju morao da se menja. Seljaci Niškog sandžaka/sreza uspešnije i umešnije su eksploatisali zemlju (tj. gomilali proizvode) od seljaka u severnim delovima Кneževine Srbije, pa je postojala opasnost da linearni porez od njih stvori bogataše, dok bi seljaci na severu ostali zemljoradnici [da uprostimo stvar na ovom mestu]

15. Niško selo tokom 19. veka izuzetno je razvijeno i bogato III. Gorepomenuti potencijal niškog kraja, naravno, nije mogao da se suzbije, pa niški seljaci na prelazu između 19. i 20. veka prolaze kroz još jedan bum. Tako je, na primer, trgovac Dimitrije Marković izvezao 1252 grla bivola i volova u Egipat (1909). Takve ture ponavlja još dva puta. Marković nije bio čak ni u 10 najvećih stočnih trgovaca u Nišu.

Šta pobrojano, šta ne pobrojano, neka neko pametniji nastavi. Uglavnom, onog trena kada ovakve stvari budemo imali u glavi tretiraćemo jedni druge mnogo bolje i poštovati ovaj grad kao da nam je dom sa obe strane ulaznih vrata. Srećne vam Nove godine i svi crveni praznici.

Autor teksta je Milan Ranđelović, istoričar i doktorand Filološkog fakulteta u Beogradu, pisac nagrađivane knjige „Zapisi o Nišu“ i licencirani turistički vodič. Osnivač mreže www.thebestofthepast.com.

Milan Ranđelović; Foto: privatna arhiva

 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Značaj 8. marta: Borba za ravnopravnost i podsećanje na neplaćeni rad žena

Međunarodni dan žena ne predstavlja samo priliku za slavlje...

Uspešno završen još jedan krug CeraVe Days projekta na fakultetima u Srbiji

Realizovano više od 700 besplatnih pregleda dermatologa, 250 studenata...

Ratni pakao u Tel Avivu: Niška rukometašica svedoči o dramatičnim trenucima

Mlada sportistkinja vratila se kući nakon granatiranja Ratni užasi koji...

Nova oaza za ljubitelje pešačenja – Vlasina bogatija za 47 km uređenih staza

Coca-Cola sistem i UNDP inicijativom „Vlasina – čista ljubav“...

Najnovije