Nagrada „Stevan Sremac“ pripala Vuletu Žuriću za roman „Pomor i strah“

Žiri za dodelu Nagrade „Stevan Sremac“ doneo je odluku da za najbolju proznu knjigu u 2018. godini dodeli Vuletu Žuriću za roman „Pomor i strah“ u izdanju Lagune iz Beograda.

Svi autori i izdavači koji su knjige priča ili romane objavili tokom 2018. godine na srpskom jeziku, mogli su da konkurišu za književnu nagradu „Stevan Sremac“, koja se dodeljuje 16. put, a sastoji iz povelje i novčanog iznosa.

Žiri su činili prof. dr Adrijana Marčetić, doc. dr Jelena Jovanović i Enes Halilović a koji su u uži izbor uvrstili šest knjiga:

  1. „I neka mi posle neko kaže“, Stana Dinić Skočajić, izdavač DKN, Niš
  2. „Ka granici“, Vladimir Arsenijević“, izdavač Laguna, Beograd
  3. „Odustajanje“, Jelena Lengold, izdavač Arhipelag, Beograd
  4. „Pomor i strah“, Vule Žurić, izdavač Laguna, Beograd
  5. „Prelest“, Filip Grbić, izdavač Vulkan, Beograd
  6. „Pust“, Jana Rastegorac, izdavač Treći trg, Beograd

Žiri je jednoglasno odlučio da nagradu dodeli Vuletu Žuriću za roman „Pomor i strah“

U romanu „Pomor i strah“ Vule Žurić gradi snažu alegoriju o ranjivosti i istrajnosti ljudske prirode u tragičnim okolnostima, zasnivajući priču na istorijskom događaju, epidemiji kuge u Sremu krajem 18. veka.

Iako polazi od dokumenata i istorijskih činjenica, Žurić ne piše tradicionalan istorijski roman, već kombinujući elemente trilera, horora i fantastičnog pripovedanja, oblikuje originalan narativ koji zahvata širok spektar različitih značenja.

Priča o strašnim događajima u Irigu 1795. godine univerzalna je metafora o svetloj i tamnoj strani ljudske prirode, o veri, požrtvovanju, ljubavi i strahu.

Roman „Pomor i strah“ poseduje sve najbolje osobine Žurićevog pripovedačkog stila, vešto vođenje priče, preciznost jezika i uverljivo oblikovanje karaktera.

Nagradu „Stevan Sremac“ dodeljuje grad Niš, a realizuje Niški kulturni centar, a čine je plaketa i novčani iznos.

Nagrada će Vuletu Žuriću biti uručena tokom trajanja manifestacije „Dani Stevana Sremca“ koja se održava u Nišu svakog novembra.

Vule Žurić rođen je u Sarajevu 1969. godine.

Romani: „Blagi dani zatim prođu“ (Samizdat B92, Beograd, 2001), „Rinfuz“ (Samizdat B92, Beograd, 2003), „Tigrero“ (Fabrika knjiga, Beograd, 2005), „Crne ćurke i druga knjiga crnih ćurki“ (Fabrika knjiga, Beograd, 2006), „Mrtve brave“ (Agora, Zrenjanin, 2008), „Narodnjakova smrt“ (09), „Nedelja pacova“ (Laguna, Beograd, 2010), „Srpska trilogija“, (Kulturni centar Novog Sada, Hovi Sad 2012), „Republika Ćopić“ (Službeni glasnik, Beograd, 2015. i 2016. drugo izdanje), „Roman bez ormana“ (roman za decu, Službeni glasnik, Beograd, 2017) i „Pomor i strah“ (Laguna, Beograd, 2018).
Zbirke priča: „Umri muški“ (Književna omladine Srbije, 1991, Beograd), „Dvije godine hladnoće“ (Vreme knjige, Beograd, 1995), „U krevetu sa Madonom“ (Stubovi kulture, Beograd, 1998), „Valceri i snošaji“ (Samizdat B92, Beograd, 2001), „Mulijin ruž“ (Časopis Reč, Beograd, 2002), „Katenačo“ (Kulturni centar Novog Sada, Hovi Sad 2011) „Tajna crvenog zamka“ (Laguna, Beograd, 2015) i „Forenzika Itake“ (Laguna, Beograd, 2019).

Objavio je i knjigu eseja i kolumni „Dvanaesti igrač“ (Službeni glasnik, Beograd, 2018) i knjigu radio-drama „Crni glas za belu hartiju“ (RTS izdavaštvo, Beograd, 2017).

U koautorstvu sa Božom Koprivicom objavio je knjigu o večitom derbiju „Derbi, moj derbi – Mnogo smo jači“, (Službeni glasnik, Beograd, 2014).

Priredio je zbornike kratkih priča: „Sportska priča“ (Aleksandrija, Beograd, 2001), „Gavrilov princip“ (Laguna, Beograd, 2014) i „Orlovi ponovo lete“ (Laguna, Beograd, 2016).

Sa engleskog je preveo knjigu o savremenoj umetnosti Vila Gomperca „Šta gledaš“ (Dereta, Beograd, 2016) i roman Ričarda Forda „Sportski novinar“ (Dereta, Beograd, 2019), a sa italijanskog roman Huga Prata „Korto u Sibiru“ (Dereta, Beograd, 2017).

Autor je scenarija za igrani film „Slepi putnik na brodu ludaka“ o Petru Kočiću, u režiji Gorana Markovića, koji je krajem 2016. prikazan na RTS-u u dva dela, a potom i kao dugometražni igrani film na 45. FEST-u.

Po Žurićevom tekstu, u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banja Luci izvedena je i pozorišna predstava „Posljednji mejdan Petra Kočića“, u režiji Nebojše Bradića. Autor je scenarija i za diplomski film Miloša Ajdinovića „Mrtav čovek ne štuca“.

Autor je sedam radio-drama, posvećenim životima srpskih književnika (Bori Stankoviću, Milanu Rakiću, Milutinu Uskokoviću, Emanuilu Jankoviću, Brani Cvetkoviću. Svetozaru Ćoroviću i Branku Ćopiću). Sve drame su realizovane i emitovane u produkciji Dramskog programa Radio Beograda.

Autor je i radijske adaptacije romana Miloša Crnjanskog „Seobe“ i „Druga knjiga seoba“, koje su realizovane i emitovane u produkciji Dramskog programa Radio Beograda povodom stotinu i dvadeset godina od piščevog rođenja.

Žurićeve priče prevođene su na engleski, nemački, francuski, italijanski, portugalski, španski, grčki, mađarski, poljski i slovenački, a u Italiji mu je 2003. objavljena zbirka kratkih priča.

Zastupljen je u antologiji savremene srpske priče na nemačkom jeziku, koju je povodom učešća Srbije kao počasnog gosta na Sajmu knjiga u Lajpcigu priredila slavistkinja Angela Rihter (Der Engel und der rote Hund, Kurzprosa aus Serbien, Noack&Block 2011), a njegove priče nalaze se u broju časopisa Neue Rundschau 2010, Heft 3, posevećenom savremenoj srpskoj književnosti i u zborniku European Borderlands, objavljenom 2010, u izdanju Alianz Kulturstiftung und Literarisches Colloquium.

Žurić je stalni kolumnista kulturnog dodatka dnevnog lista „Politika“.

Kao gost Međunarodnog parlamenta pisaca, proveo je godinu dana u Italiji 1999-2000, a bio je i stipendista austrijskog Kultur kontakta, provevši mesec dana u Beču 2011. godine.

  • Dobitnik je sledećih književnih nagrada:
  • „Srpsko pero“ za najbolju kratku priču 1991;
  • Prva nagrada pančevačkog časopisa „Sveske“ na konkursu za kratku priču 1995;
  • Nagrada „Borislav Pekić“ za delo u nastanku, 1999. godine;
  • Nagrada Biblioteke grada Pančeva za najbolju knjigu pančevačkih autora za roman „Tigrero“ 2006. godine;
  • Nagrada Stevan Sremac, za roman „Nedelja pacova“, 2011. godine;
  • Nagrada Danko Popović, za roman „Republika Ćopić“, 2016. godine;
  • Nagrada Kočićevo pero za roman „Republika Ćopić“ 2016. godine:
  • Nagrada Ivo Andrić, za zbirku priča „Tajna crvenog zamka“ , 2016. godine i
  • Novembarska nagrada Grada Pančeva za celokupno stvaralaštvo 2016.
  • „Vitalova“ Nagrada Zlatni suncokret za roman „Pomor i strah“ 2019. Godine.
  • Roman „Republika Ćopić“ bio je u najužem izboru za Ninovu, Vitalovu i nagradu Meša Selimović.

Žurić je u dva mandata uspešno obavljao funkciju predsednika Upravnog odbora Srpskog književnog društva, tokom kog je, u saradnji sa Ministarstvom kulture i informisanja sarađivao u organizovanju učešća srpskih pisaca na međunarodnim sajmovima knjiga u inostranstvu.

Za vreme njegovog mandata, u prostorijama SKD pokrenuta je stalna književna tribina, koja na kluturnoj mapi Beograda i danas predstavlja jedno od važnijih mesta književnog života.

Ima bogato, skoro dvodecenijsko iskustvo organizovanja i vođenja književnih programa u Pančevu.

Govori engleski i italijanski.

Živi u Pančevu.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Gale proslavlja 65. rođendan sa velikim planovima za Old Timer Fest

Legendarni muzičar Goran Šepa, frontmen grupe Kerber, danas je...

U poljima lavande u Tamnjanici predstavljena dela srpskog viteza vajarstva

Osamnaest skulptura Nebojše Savovića krajem juna izloženo je na...

CircleArt festival: 0 posto otpada – 100 posto kulture

Udruženje za prirodu i društvo Multivox pokreće novi festival...

40 godina posle: Sećanje na novi talas i generaciju bez budućnosti

Dve godine nakon Beograda, Ljubljane i Zagreba i Niš...

Tango ritam osvaja Niš: Zadovoljstvo hodanja u zagrljaju

Niška tango scena razvija se poslednjih 10 godina i...

Najnovije