U sokobanjskim selima meštani se bore protiv divljih deponija

Opština Sokobanja obuhvata 25 sela, a samo dva imaju organizovan odvoz smeća.

Neke mesne zajednice pokušale su samostalno to da reše tako što su odredile lokacije za smetlišta, pa većina meštana tu odnosi smeće, koje se samo zatrpava.

Borba protiv deponija; Foto: MIRC

„To nikako nije dobro rešenje. Trebalo bi da se sav otpad izveze iz sela, da se izvrši selekcija otpada, da se ono što je za reciklažu reciklira, a ostalo da se odveze na regionalnu deponiju“, kaže Vladan Dimitrijević iz Sokobanjskog ekološkog društva, čiji je cilj da se njihova opština oslobodi divljih deponija, i zaista postane ekološka, za kakvu je i deklarisana.

Bacanje smeća u selu Vrelo

Selo Vrelo ima dve divlje deponije, jedna je na samom ulazu, i prave je uglavnom stanovnici rudničke kolonije, odnosno radnici Rudnika mrkog uglja „Soko“ koji tu žive.

Osim kraj puta, oni smeće bacaju i u reku i oko nje. Drugi deo sela baca smeće na jalovište rudnika, pa se to periodično zatrpava.

„Moje komšije uglavnom nemaju razvijenu svest o tome gde odlažu otpad, mladi na neki način žele da se reše divljih deponija, ali kod starijih to nije slučaj“, kaže meštanin Dušan Milenković i dodaje da će se pridružiti Sokobanjskom ekološkom društvu u borbi protiv divljih deponija.

U udruženju planiraju da u svakom selu nađu makar po jednu osobu koja će im pomoći oko lociranja deponija i širenja ideje o značaju ekologije.

„Želimo da vidimo kakvi su problemi u opštini, kakve su njihove ideje i predlozi. To se, osim na odlaganje otpada, odnosi i na snabdevanje vodom i slična ekološka pitanja“, kaže Darko Vasilijić iz Sokobanjskog ekološkog društva i dodaje da im je u planu da popišu sve divlje deponije oko Sokobanje kojih, po njegovoj pretpostavci, ima stotinak.

Foto: MIRC

Neadekvatno odlaganje otpada postoji i u samoj Sokobanji

„Ni gradska deponija ne zaslužuje naziv deponija jer je praktično smetlište. Ona je veliki ekološki problem, a nalazi se pored reke Moravice, koja kasnije formira Bovansko jezero, odakle se vodom snabdevaju opštine Aleksinac i Ražanj, pa je to potencijalan zdravstveni problem. Ta deponija je poslednji put pre 15-ak godina delimično sanirana“, priča Vladan Dimitrijević.

Foto: MIRC

On kaže da su od lokalnog komunalnog preduzeća dobili ohrabrujuću informaciju da je Vlada Republike Srbije donela uredbu po kojoj se ova deponija u toku naredne godine zatvara, sanira i rekultiviše, kao i da se počinje sa organizovanom selekcijom otpada i odvoženjem na regionalnu deponiju u Pirotu.

„Naš cilj je Sokobanja bez divljih deponija i sa uređenim upravljanjem čvrstim otpadom. Ovo je poznato turističko mesto i okruženo je prelepom prirodom, nemamo industriju ni zagađivače te vrste, ali imamo problem neregulisanog upravljanja smećem, gde mi sami sebi pravimo problem. Potrudićemo se da uključimo sve faktore koji mogu da pomognu da zaista budemo ekološka opština“.

2 KOMENTARA

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Značaj 8. marta: Borba za ravnopravnost i podsećanje na neplaćeni rad žena

Međunarodni dan žena ne predstavlja samo priliku za slavlje...

Uspešno završen još jedan krug CeraVe Days projekta na fakultetima u Srbiji

Realizovano više od 700 besplatnih pregleda dermatologa, 250 studenata...

Ratni pakao u Tel Avivu: Niška rukometašica svedoči o dramatičnim trenucima

Mlada sportistkinja vratila se kući nakon granatiranja Ratni užasi koji...

Plaža Banjica u Ostrovici spas od tropskih vrućina

Na dvadesetak kilometara od Niša u selu Ostrovica na...

Najnovije