Sto sadnica hrasta lužnjaka posađeno na obalama Nišave

Na obalama Nišave u selu Trupale posađeno je 100 stabala hrasta lužnjaka u okviru akcije prolećnog pošumljavanja područja Niša. Naredne sedmice u gradskom delu biće posađeno 90 kedrova koji će biti zamena za 18 posečenih stabala na Bulevaru Nemanjića zbog izgradnje šoping centra.

„Sadnjom ovih stabala stvaramo šumovit i lep potez i istovremeno utvrđujemo obale reke“, rekla je gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski koja je sa vršiocem dužnosti direktora JP „Srbijašume“ Igorom Braunovićem zasadila prvu sadnicu.

Stabla hrasta lužnjaka gradu je poklonilo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Članovi ovog Društva su novembra 2020. godine započeli akciju „Sad za budućnost“ i do sada je na 70 lokacija u Srbiji zasađeno 1.200 sadnica ovog hrasta.

Šumovitost terotirije Niša kojom gazduje JP „Srbijašume“ iznosi 90 odsto, a još 11 odsto površine državnog zemljišta ostalo je za pošumljavanje.

Hrast lužnjak veoma rasprostranjen u Srbiji

Lužnjak je vrlo rasprostranjena evropska vrsta, može dostići visinu i do 50 m, sa stablom prečnika oko 2,5 m, a zabeležena su stabla prečnika i do 6 m. To je dugovečno drvo koje može da dočeka starost i do 2.000 godina.

U Srbiji hrast lužnjak pokriva površinu od ukupno 32.400 ha. Ustanovljene su dve semenske regije. Posavsko-podunavska regija hrasta lužnjaka koja obuhvata područje Vojvodine, okolinu Beograda, Obrenovca, kao i šume u slivu Dunava na području Smedereva, Požarevca i Velikog Gradišta. Druga semenska regija obuhvata središnju Srbiju u kojoj hrast lužnjak raste u dolinama reka, najviše oko Morave i njenih pritoka.

Foto: Grad Niš

Prema nekim izvorima, šumovitost Srbije je početkom XIX veka iznosila čitavih 80%. O ovom šumskom bogatstvu svedoči i beleška čuvenog francuskog pesnika, Alfonsa de Lamatrina, koji je, putujući kroz Srbiju baš u ovom periodu, zapisao:

„Posle Niša ulazi se u lepe planine i u okeane hrastovih šuma. Te divne šume pružaju se svuda u nedogled… Čitavih šest dana mi zalazimo u taj veličanstven i večit hlad, ne videći ništa drugo do beskrajne redove ogromnih visokih hrastovih i bukovih stabala, talase lišća, koje vetar njiše, brdske i planinske dubodoline jednoliko obrasle stoletnim hrastovima…“

Sveto drvo u slovenskoj mitologiji

U religijskom smislu, malo koje drvo zauzima toliko značajno i centralno mesto poput hrasta. Slovenska mitologija ga smatra svetim drvetom, ispod čije krošnje, umesto u hramu, su se vršili religijski rituali.

Naročito se pronalazi u kontekstu drveta koje je sveto bogovima groma raznih religija.

Dovodi se u vezu sa Perunom, staroslovenskim gromovnikom, ali i Torom, nordijskim bogom, kao i starogrčkim Zevsom.

 

 

 

 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Značaj 8. marta: Borba za ravnopravnost i podsećanje na neplaćeni rad žena

Međunarodni dan žena ne predstavlja samo priliku za slavlje...

Uspešno završen još jedan krug CeraVe Days projekta na fakultetima u Srbiji

Realizovano više od 700 besplatnih pregleda dermatologa, 250 studenata...

Ratni pakao u Tel Avivu: Niška rukometašica svedoči o dramatičnim trenucima

Mlada sportistkinja vratila se kući nakon granatiranja Ratni užasi koji...

Nova oaza za ljubitelje pešačenja – Vlasina bogatija za 47 km uređenih staza

Coca-Cola sistem i UNDP inicijativom „Vlasina – čista ljubav“...

Najnovije