Neobične razglednice Palilule: Prvo sirotište u Nišu

U ratovima protiv Turaka 1876 do 1878. godine Niš je, kao i cela Srbija, pretrpeo velike gubitke. Ostalo je dosta invalida, ratne siročadi, osiromašenih porodica i brojni nezbrinuti ljudi.

Zbog toga je u Srbiji 1879. godine izvršen prvi popis socijalno ugroženih i nagrđenih, pa je nađeno da je bilo gotovo hiljadu slepih i isto toliko neizlečivih bogalja, skoro hiljadu i po dece bez roditelja, više od tri i po hiljade vanbračne dece, oko 2.000 zanemoglih bez hranitelja staraca i baba.

GO Palilula
Neobične razglednice Palilule: Foto: Novinari Online, Nova mreža

Ratna siročad teško su živela bez roditelja. U teškom položaju našle su se i one porodice čiji su hranioci poginuli u ratovima za oslobođenje.

U takvim uslovima dr Vladan Đorđević, osnivač srpskog društva Crvenog krsta u Nišu, na zasedanju narodne Skupštine Srbije 1879. godine, govorio o hitnoj potrebi da se u gradu na Nišavi izgradi i otvori Sirotinjski (dečji) dom.

GO Palilula
Prvi Sirotinski dečji dom u Nišu; Foto: Nova mreža

U to vreme od socijalno – zdravstvenih ustanova postojala je samo okružna bolnica. Radila je u jednoj privatnoj, neuređenoj i napuštenoj kući kraj obale Nišave.

Dr Jovan Bogdanović, jedan od lekara koji je službovao u Nišu krajem 19. i početkom 20. veka, u jednom od svojih radova, ostavio nam je dragocene podatke o socijalno – zdravstvenim prilikama u gradu na Nišavi.

Između ostalog, pisao je i o postojanju i radu prvog Sirotinjskog doma u Nišu koji je služio za zbrinjavanje starih, ali i napuštene dece.

Osnovan je već 1902. godine. Nalazio se na mestu zvanom Špital kraj samog niškog groblja Gorica.

GO Palilula
Dom za nezbrinutu decu; Foto: Nova mreža

U domu su higijenske i zdravstvene prilike bile veoma teške. Prljavština je carovala. Vaši i ostala gamad milela je na sve strane. Dugo godina, kako za vreme Kraljevine Srbije tako i u periodu stare Jugoslavije, korisnici Doma samo su dva puta nedeljno dobijali hranu o „državnom trošku“.

U ostalim danima štićenici su se snabdevali hranom sa groblja. Dr Bogdanović navodi kako su korisnici Sirotinjskog doma „bili siti samo o daćama“, odnosno bili nahranjeni samo prilikom pogreba ili davanja pomena umrlim.

U drugim izvorima se navodi da je niški sirotinjski dom bio leglo zaraze i da je važio za kuću prosjaka i bogalja.

Posle šest godina rada zatvoren, ali je to bila preteča današnjem domu za nezbrinutu decu.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Značaj 8. marta: Borba za ravnopravnost i podsećanje na neplaćeni rad žena

Međunarodni dan žena ne predstavlja samo priliku za slavlje...

Uspešno završen još jedan krug CeraVe Days projekta na fakultetima u Srbiji

Realizovano više od 700 besplatnih pregleda dermatologa, 250 studenata...

Ratni pakao u Tel Avivu: Niška rukometašica svedoči o dramatičnim trenucima

Mlada sportistkinja vratila se kući nakon granatiranja Ratni užasi koji...

Nova oaza za ljubitelje pešačenja – Vlasina bogatija za 47 km uređenih staza

Coca-Cola sistem i UNDP inicijativom „Vlasina – čista ljubav“...

Najnovije