Kakve aktivnosti u slobodno vreme, način života i percepcije vrednosti preovlađuju među mladima? Imaju li oni poverenja u svoje sugrađane i jesu li tolerantni prema manjinama i socijalno osetljivim grupama u srpskom društvu? Šta planiraju u pogledu svoje budućnosti u srpskom društvu, odnosno planiraju li da uskoro postanu građani neke druge države? Kako percipiraju šanse za obrazovanje i zapošljavanje?
Mlada generacija u Srbiji nezadovoljna je stanjem u društvu, ali nije zainteresovana za politiku
Sve su ovo pitanja koja su postavljena u okviru studije Fondacije Fridrih Ebert „Mladi u Srbiji 2018/2019.“ koja je deo regionalnog istraživanja obavljenog u 10 zemalja.
Studija se odnosi na mlade u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori, Rumuniji, Srbiji i Sloveniji.
Podatke za Srbiju predstavio je istraživački tim Demostata. Celo istraživanje dostupno, a mi vam prenosimo najvažnije zaključke istraživanja.
Mladi nisu spremni za pobunu i da menjaju stvari
Mladi svoje slobodno vreme na prvom mestu provode u druženju i zabavi. Privatni život je u centru pažnje, odnosno porodica/prijatelji i konzumerizam imaju primat u odnosu na društveno angažovanje i samorazvoj.
Iako se određeni oblici društvene anomije i patologije smatraju rasprostranjenim, pa čak i normalnim za društvo, takva percepcija ipak nije dovoljna da izazove pobunu ili pokušaj da se ličnim angažovanjem takvo stanje promeni.
Mladi previđaju sopstvenu odgovornost za menjanje društva
U periodu odrastanja značajan izvor podrške mladima je porodica, koja im pruža finansijsku, emotivnu i socijalnu podršku.
Međutim, porodica na sebe preuzima obaveze koje je zapravo trebalo da preuzme država, što za porodicu predstavlja veliko opterećenje s obzirom na prilično skromne resurse kojima raspolaže.
To ima za posledicu da mladi ljudi zanemaruju ulogu institucija društva, kao i sopstvenu odgovornost za položaj u kojem se nalaze, a takođe previđaju sopstvenu odgovornost za menjanje društva u kojem žive.
Mladi žele da odu iz zemlje
Među mladima je rasprostranjena želja da odu iz zemlje i u tom smislu mladi iz Srbije prednjače u odnosu na mlade iz ostalih zemalja u regionu.
Iako je želja za boljim životnim standardom glavni razlog za emigraciju, intenzitet te želje je više povezan sa pesimističkim viđenjem budućnosti srpskog društva nego sa trenutnom materijalnom situacijom u kojoj se mladi nalaze.
Viši društveni položaj „garantuje“ viši nivo obrazovanja
Viši stepen završenog školovanja nije ravnomerno zastupljen među mladima različitog društveno-ekonomskog položaja.
Viši društveno-ekonomski položaj „garantuje“ viši nivo stečenog obrazovanja, veće akademske aspriracije, povoljniji status diplome i uspešnu karijeru.
Sistem direktno podstiče prekarnost i rada i radnika, što je takođe potvrđeno analizom faktora koji utiču na izbor posla, među kojima dominiraju plata i sigurnost radnog mesta.
„Odliv školovanih kadrova je naročito ozbiljan problem. Prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma za 2017/2018, na listi od 137 zemalja Srbija se nalazi na 134. mestu po sposobnosti da zadrži talentovane ljude.“, navodi se u istraživanju.
Mladi su apolitični
Mladi nisu zainteresovani za politiku; ne raspravljaju o politici, niti se trude da budu politički informisani. Institucije države i društva ne uživaju poverenje mladih, a to posebno važi za političke stranke.
Iako je u Srbiji rašireno nezadovoljstvo stanjem demokratije i demokratskih vrednosti, ipak postoji podrška demokratskom političkom sistemu u opštem smislu.
Pristupanje Srbije Evropskoj uniji priziva pozitivne asocijacije i stav da bi to imalo pozitivne efekte za srpsku privredu, politički sistem i kulturni identitet.
Deco, što dalje odavde…S R E Ć N O !!!