Srpska pravoslavna crkva praznuje dan Prepodobne mati Paraskeve, Svete Petke, zaštitnice žena, svetiteljke koja je pomagala bolesnima i siromašnima. Vernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.
Vernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja. Pored hramova posvećenih Svetoj Petki često se nalaze izvori lekovite vode koju ljudi uzimaju verujući da će im zalečiti rane i zaštititi ih od bolesti.
Rođena je u Epivatu, kod grada Kalikratije u Maloj Aziji, pri kraju 10. ili početkom 11. veka.
Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Zamonašila se posle smrti roditelja u crkvi Svete Sofije u Carigradu, gde je dobila ime Paraskeva.
Prema predanju, mnoge godine provela je u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje dalje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi veru Hristovu. Zato se Sveta Petka na ikonama predstavlja u monaškoj odeći, sa krstom u ruci.
Praznik posvećen Svetoj Petki u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom i kada padne u sredu ili petak obavezno se posti.
Smatra se da je Sveta Petka ženski praznik, pa se ovoj svetici obraćaju žene svih vera i nacija.
Prema narodnim običajima, danas žene ne bi trebalo da mese, kuvaju, šiju, peru veš ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnev svetiteljke i da im tokom godine ne bi trnule ruke.
Mlade devojke treba da beru cveće i njime ukrase svoj dom kako bi u njima cele godine vladala sloga i mir, dok se devojčicama oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
Devojke bi trebalo da pojedu parče slavskog kolača i da sačuvaju mrvice, pa će te noći u snu videti svoju sudbinu i budućeg muža.