Dan primirja u Prvom svetskom ratu: Natalijina ramonda preživljava sve

Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se u Srbiji, ali u mnogim zemljama širom sveta, 11. novembra.

To je dan kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom u železničkom vagonu u Kompijenu u Francuskoj i time okončale rat koji je imao razorne posledice po čitavu Evropu, a Srbiji odneo između 1.100.000 i 1.300.000 žrtava, što je činilo gotovo trećinu srpskog stanovništva.

Istoričari se slažu da je datum koji je označio završetak Velikog rata koji je po zvaničnim procenama odneo 15 miliona ljudskih života, a Srbiju po broju poginulih srazmerno broju stanovnika stavio na prvo mesto, jedan od najvažnijih datuma za istoriju srpskog naroda. 

Istoričar Momčilo Pavlović ističe da je potpisivanjem primirja 11. dana, 11. meseca u 11 časova 1918. godine stalo ratno ludilo, a da je Srbija, koja je bila na pobedničkoj strani, bila hvaljena i slavljena od saveznica i pobednica u Velikom ratu.

Broj žrtava u Prvom svetskom ratu je prema istorijskim podacima premašio 15 miliona ljudi, od kojih je oko devet miliona vojnih žrtava, dok je 22 miliona ranjenih.

Nijedan rat pre toga nije tako promenio sliku Evrope. Nakon rata nestala su četiri carstva – Nemačko, Austrougarsko, Osmansko i Rusko. 

Mnogi istoričari se slažu da je ključni događaj za okončanje Velikog rata bio proboj Solunskog fronta, u kojem je uloga srpske vojske bila od ogromnog značaja. 

U Srbiji, Dan primirja u Prvom svetskom ratu je zvanično prvi put obeležen 2012. godine i praznuje se kao neradan.

Natalijina ramonda preživljava sve
Natalijina ramonda preživljava sve

Kao glavni motiv za amblem Dana primirja koristi se cvet Natalijine ramonde, za koji se vezuju tle na kome su se dešavale prelomne bitke u samoj završnici rata, i reč je o vrsti koja ima neverovatnu sposobnost da se oporavi potpuno, nakon što se osuši, zbog čega je dobio naziv i „cvet feniks“.

Ovaj cvet se može naročito naći na planini Nidže čiji je vrh Kajmakčalan poprište slavne bitke u Prvom svetskom ratu, a pozadina značke je zeleno-crna, što su boje Albanske spomenice.

Ova otporna perena nosi i medalju britanskog Kraljevskog udruženja hortikulture, a Britanci takođe imaju poseban amblem za Dan primirja – stilizovanu značku u obliku cveta maka, prvog cveta koji je nikao na bojnim poljima Prvog svetskog rata.

Ramonde je, inače, prvi pronašao Josif Pančić, 1874. godine i biljku nazvao „ramonda serbica“.


POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Značaj 8. marta: Borba za ravnopravnost i podsećanje na neplaćeni rad žena

Međunarodni dan žena ne predstavlja samo priliku za slavlje...

Uspešno završen još jedan krug CeraVe Days projekta na fakultetima u Srbiji

Realizovano više od 700 besplatnih pregleda dermatologa, 250 studenata...

Ratni pakao u Tel Avivu: Niška rukometašica svedoči o dramatičnim trenucima

Mlada sportistkinja vratila se kući nakon granatiranja Ratni užasi koji...

Plaža Banjica u Ostrovici spas od tropskih vrućina

Na dvadesetak kilometara od Niša u selu Ostrovica na...

Najnovije