Da se ne zaboravi: Godišnjica NATO bombardovanja

Vazdušni napadi NATO snaga na Srbiju, odnosno tadašnju SRJ, počeli su na današnji dan 1999. godine. Za 78 dana poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi.

Poginuo je 1.031 pripadnik Vojske i srpske policije, a teže i lakše ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 dece.

Ranjena su 5.173 vojnika i policajca, a desetak osoba se i dalje vode kao nestale.

Bombe NATO aviona su padale na sami centar grada, u zoni pijace i bolnice, gde nije bilo nikakvog vojnog cilja, u prečniku od kilometar.
Bombe NATO aviona su padale na sami centar grada, u zoni pijace i bolnice, gde nije bilo nikakvog vojnog cilja, u prečniku od kilometar.

Tuga tokom 40 bombardovanja Niša

Za 78 dana, Niš i okolina doživeli su 40 bombardovanja, bačeno je preko trista različitih bombi te više desetina zabranjenih kasetnih bombi.

Poginulo je 57 Nišlija a oko 60 ljudi je teže i preko 200 lakše ranjeno.

Srušeno je 120 a oštećeno preko 3.400 stambenih, poslovnih,

infrastrukturnih i vojnih objekata.

NATO bombardovanje počelo je 24. marta i završilo se 9. juna 1999. godine.

Poslednji napad u Nišu bio je 4. juna te godine.

Ukupna materijalna šteta procenjena je na više desetina milijardi dolara. Ratni gubici NATO-a u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjeni.

Odluka o bombardovanju tadašnje SRJ doneta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.

Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore.

Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poleteli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.

Najpre su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mestima.

Polaženi venaci kod spomen kapele stradalima tokom NATO agresije na Saveznu republiku Jugoslaviju
Položeni venaci kod spomen kapele stradalima tokom NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju

11 nedelja pakla, 2.300 vazdušnih udara

Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO-a.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga.

Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečijih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

Tokom bombardovanja izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

1.300 krstarećih raketa

NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 “kasetnih bombi” od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dve rafinerije – u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO-a su upotrebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.

Posle više diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojnotehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom počelo povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.

Pošto je generalni sekretar NATO-a 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, poslednji projektili su pali na područje sela Kokoleč u 13.30.

Tog dana je Savet bezbednosti UN usvojio Rezoluciju 1244, a u Pokrajinu je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da čuvaju mir, bezbednost i povratak više stotina hiljada albanskih izbeglica dok se ne definiše najširi stepen njene autonomije.

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

Preporučujemo

Značaj 8. marta: Borba za ravnopravnost i podsećanje na neplaćeni rad žena

Međunarodni dan žena ne predstavlja samo priliku za slavlje...

Uspešno završen još jedan krug CeraVe Days projekta na fakultetima u Srbiji

Realizovano više od 700 besplatnih pregleda dermatologa, 250 studenata...

Ratni pakao u Tel Avivu: Niška rukometašica svedoči o dramatičnim trenucima

Mlada sportistkinja vratila se kući nakon granatiranja Ratni užasi koji...

Plaža Banjica u Ostrovici spas od tropskih vrućina

Na dvadesetak kilometara od Niša u selu Ostrovica na...

Najnovije